Gruzija

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Gruzija საქართველო Sakartvelo
Zastava Grb
Himna:�"Tavisupleba"
Položaj Gruzije na mapi
Glavni grad		Tbilisi
Službeni jezik		gruzijski
Državno uređenje		-
�-�	Predsjednik	Mikheil Saakashvili
�-�	Predsjednik vlade	Nika Gilauri
Nezavisnost		9. april 1991�
Površina
�-�	Ukupno	�69,700 km² (121.)
Stanovništvo
�-�	Ukupno	4,661,473�(117.)
�-�	Gustoća	64/km2�
Valuta		gruzijski lari
Vremenska zona		UTC +4
Internet domena		.ge
Pozivni broj		+995

Gruzija je država smještena na istočnoj obali Crnog mora, te većim dijelom leži na južnom Kavkazu i manjim dijelom na sjevernom Kavkazu, nastala je raspadom SSSR-a, referendumom 1991. Graniči s Rusijom na sjeveru i Turskom, Armenijom i Azerbejdžanom na jugu.

Sadržaj 1 Historija 2 Vlada 3 Političke podjele 4 Geografija 5 Privreda 6 Stanovništvo 7 Kultura 8 Relevantni članci 9 Vanjski linkovi

[uredi] Historija

[uredi] Vlada

Od ustava iz 1995. godine Gruzija je predsjednička republika s jednodomnim vrhovnim vijećem.

[uredi] Političke podjele

[uredi] Geografija

[uredi] Privreda

Privreda Gruzije je nakon raspada SSSR-a doživjela ogroman pad, a pokušaj privatizacije 1995. godine bio je neuspješan. Nakon opsežnih privrednih reformi i pomoći MMF-a gruzijska privreda pokazuje znakove oporavka, smanjena je inflacije te se otvaraju nova tržišta. Gruzijska privreda je vezana za turizam na Crnom moru, uzgoj agruma, čaja i grožđa, zatim eksploatacija mangana i bakra, te proizvodnja vina, hemikalija, tekstila i metala.

[uredi] Stanovništvo

Gruzija ima 4.693.892 stanovnika koji najvećim dijelom ��ive u Kolhidskoj nizini i Tbilisijskoj kotlini. Prema etničkoj pripadnosti 73,1% su Gruzijci, 8,1% Armenci, 6,3% Rusi, 5,7% Azeri, 3% Oseti, 1,8% Abhazi, 5% ostali. Prema religijskoj pripadnosti 65% su gruzijski pravoslavci, 11% muslimani, 10% ruski pravoslavci, 8% armenski pravoslavci, 6% ostali.

[uredi] Kultura

[uredi] Relevantni članci

[uredi] Vanjski linkovi

• Stranica vlade
• Stranica predsjednika

p�•�r�•�u Države u Aziji Države Afganistan • Armenija4) • Azerbejdžan1) • Bahrein • Bangladeš • Brunej • Butan • Egipat2) • Filipini • Gruzija1) • Indija • Indonezija3) • Irak • Iran • Istočni Timor3) • Izrael • Japan • Jemen • Jordan • Južna Koreja • Kambodža • Katar • Kazahstan1) • Kina • Kipar4) • Kirgistan • Kuvajt • Laos • Libanon • Maldivi • Malezija • Mijanmar • Mongolija • Nepal • Oman • Pakistan • Rusija1) • Saudijska Arabija • Singapur • Sirija • Sjeverna Koreja • Šri Lanka • Tadžikistan • Tajland • Turkmenistan • Turska1) • Ujedinjeni Arapski Emirati • Uzbekistan • Vijetnam Teritorije Hong Kong • Makao • Palestina • Tajvan Nepriznate države Abhazija • Južna Osetija • Nagorni Karabah • Sjeverni Kipar4), 5) 1)�Djelomično u Evropi.� 2)�Smatra se i dijelom Afrike.� 3)�Smatra se i dijelom Okeanije.� 4)�Cijelom teritorijom na području Azije , ali politički i kulturno pripada Evropi.� 5)�Priznata samo od strane Turske.

p�•�r�•�u Države u Evropi Države Albanija • Andora • Armenija3) • Austrija • Azerbejdžan3) • Belgija • Bjelorusija • Bosna i Hercegovina • Bugarska • Crna Gora • Češka • Danska • Estonija • Finska • Francuska • Gruzija3) • Grčka • Holandija • Hrvatska • Irska • Island • Italija • Kazahstan3) • Kipar1) • Kosovo4) • Latvija • Lihtenštajn • Litvanija • Luksemburg • Mađarska • Makedonija • Malta • Moldavija • Monako • Norveška • Njemačka • Poljska • Portugal • Rumunija • Rusija3) • San Marino • Slovačka • Slovenija • Srbija • Španija • Švedska • Švicarska • Turska3) • Ujedinjeno Kraljevstvo • Ukrajina • Vatikan Teritorije Akrotiri i Dhekelia • Ålandska ostrva • Gibraltar • Guernsey • Madeira ostrva2) • Ostrvo Man • Farska ostrva • Jersey • Jan Mayen • Svalbard Nepriznate države i države pod upravom UN-a: Pridnjestrovija • Sjeverni Kipar1) 1)U potpunosti u Aziji, ali kulturni i politički pripada Evropi.� 2)U potpunosti u Africi, ali kulturni i politički pripada Evropi.� 3)Najvećim dijelom u Aziji. 4)Nezavisnost proglašena jednostranim otcjepljenjem od Srbije 17.februara 2008.