panija
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
|
|
| Kraljevina panija | ||||||
|---|---|---|---|---|---|---|
|
||||||
| Himna:"Marcha Real " ("Kraljevski marš") |
||||||
|
Položaj panije na mapi
|
||||||
| Glavni grad | Madrid |
|||||
| Službeni jezik | španski | |||||
| Državno uređenje | Parlamentarna nasljedna monarhija | |||||
| - | Kralj | Juan Carlos I | ||||
| - | Predsjednik vlade | José L. Rodríguez Zapatero | ||||
| Nezavisnost | 1469. (ujedinjenjem Kastilje i Aragona) | |||||
| Površina | ||||||
| - | Ukupno | 506,030 (51.) | ||||
| - | Vode(%) | 1.04 | ||||
| Stanovništvo | ||||||
| - | Ukupno | 45,061,274 Procjena 2007(28.) | ||||
| - | Gustoća | 88.39/km2 | ||||
| Valuta | Euro (€) (EUR) | |||||
| Vremenska zona | CET (UTC+1) - ljeti CEST (UTC+2) |
|||||
| Internet domena | .es | |||||
| Pozivni broj | +34 | |||||
Kraljevina panija, država Evropske unije (od 1986. godine).
Smještena na jugozapadu Evrope, panija zauzima veći dio Pirenejskog poluostrva. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearska ostrva) i Atlantskom okeanu (Kanarska ostrva), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod panskom upravom te enklava Livia u francuskim Pirenejima.
panija graniči na sjeveru s Francuskom i Andorom, s Portugalom na zapadnu te s britanskom kolonijom Gibraltar na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod panskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina panske kopnene granice je 1918 km.
Glavni grad Kraljevine panije je Madrid. Grad sa više od 3.150.000 stanovnika (više od 5.000.000 u regiji Madrida) smješten je u središtu Pirenejskog poluostrva. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencija, Sevilla, Zaragoza, Malaga, Valladolid.
Sadržaj |
[uredi] Historija
panija je bila naseljena već u paleolitiku, o čemu svjedoči bogata likovna umjetnost u pećinama Altamira, Castillo, Pindal) te drugi arheološki ostaci. U kasnijem razdoblju Pirinejsko poluostrvo naseljavaju Iberi.
Oko 1200. godine p.n.e. sa sjevera dolaze Kelti, preplavljujući gotovo cijelo poluostrvo i mješajući se s domaćim iberskim stanovništvom. Oko 1100. godine p.n.e. Feničani i Grci koji osnivaju svoje kolonije.
[uredi] Vlada
[uredi] Političke podjele
panija se sastoji od 17 regija.Galicija,Baskija i Katalonija imaju viši stepen samouprave od ostalih regija.Najgušće su naseljeni priobalni prostori,posebno Katalonija,Baskija i madridsko područije.
[uredi] Geografija
Veći dio pirenejskog područja čini po postanku stara visoravan Meseta koju Kastiljsko gorje dijeli na sjevernu i južnu Kastilju. Sjeverno i južno od Mesete prostiru se planinski lanci: Kantabrijsko gorje i Pirineji na sjeveru, a Betijski Kordiljeri na jugu. Na sjeveroistoku se uz rijeku Ebro prostire Aragonska dolina, a na jugu uz rijeku Guadalquivir Andaluzijska nizina.
Klima uz obalu panije je sredozemna, a u unutrašnjosti je umjereno kontinentalna i kontinentalna, dok okeanska klima preovladava uz dio sjevernog Atlantskog okeana
[uredi] Privreda
U uzgoju sredozemnih poljoprivrednih kultura ( masline, grožđe, agrumi) panija je među vodećim zemljama svijeta. Na jugu se uzgaja duhan masline, loza i datule. Na Kanarskim ostrvima uspijevaju banane. Na Pirinejima je važnije govedarstvo. Povećana je i proizvodnja voća i povrća za potrebe domaćeg tržišta, ali i za izvoz. panija je rudama najbogatija zemlja Južne Evrope. Veće značenje ima proizvodnja žive, cinka i bakra.
[uredi] Stanovništvo
U paniji danas ivi oko 50 miliona stanovnika uglavnom katolika, ali ima malo i protestanata, muslimana i idova. Službeni jezik je panski, a u nekim provincijama se koristi i katalonski, baskijski i drugi jezici manjina.
[uredi] Kultura
[uredi] Relevantni članci
[uredi] Vanjski linkovi
|
||||||||||
Nedovršeni članak panija koji govori o državama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.